Općina Privlaka

Privlaka je samostalna općina i naselje u Zadarskoj županiji. Današnji prostor općine Privlaka obuhvaća 11,034 km2 sa 2988 stanovnika. Privlaka je smještena na prostranom, ravnom poluotoku pjeskovitog tla koji sa sjeveroistočne strane zatvara Ninski zaljev, a s jugozapadne Zadarski kanal. Od Zadra je udaljena svega 18 km. Plitko priobalno more, obilje pitke vode o čemu i danas svjedoče brojni bunari razasuti po mjestu te obradiva pjeskovita površina, razlog su ranog naseljavanja ovog područja od neolitika kontinuirano do danas.

Prvi pisani spomen iz 1296. godine spominje Privlaku kao vinogradarsko mjesto, no ona je kroz povijest poznata kao i mjesto pomoraca, ribara, a posebno kao mjesto "sabunjara" (pjeskara). O bogatoj povijesti Privlake svjedoče i brojni arheološki nalazi te ostaci sakralnih objekata kao što su crkva Sv. Barbare iz XIII st. kraj zaseoka Grbići te crkva Sv. Kate iz XIV. st. koja se nalazi na manjoj uzvisini usred vinograda. Crkva Sv. Vida iz XIV st. jedina je starija sačuvana crkva na privlačkom poluotoku, dok se župna crkva Sv. Marije iz XIX st. ubraja u najljepše primjere izvorne klasističke arhitekture u Dalmaciji.

O gospodarskoj važnosti Privlake još od vremena antičkih ladanjskih vila svjedoče arheološki nalazi, ali i arhivski pisani dokumenti o brojnim bazenima za uzgoj soli tijekom srednjeg vijeka. Zbog toga je područje privlačkog poluotoka zanimljivo arheolozima, povjesničarima i povjesničarima umjetnosti. Od dosad objavljenih spisa zadarskih bilježnika, Privlaka se spominje u nekoliko dokumenata prvog objavljenog sveska Spisi zadarskog bilježnika Andrije iz Cantùa u Lombardiji za razdoblje od 1353. do 1355. godine. Riječ je o četiri ugovora kupoprodajnog karaktera u kojima se prodaju solane na području Privlake, ninskim i zadarskim trgovcima i obrtnicima.

Svakako treba napomenuti:

Turizam

Danas je Privlaka turističko mjesto i to prije svega zahvaljujući brojnim pješčanim uvalama. Kako Privlaka ima razne prometne mogućnosti upravo je one čine zanimljivom turističkom destinacijom. No usprkos tome Privlaka je zadržala svoju autonomnost, ne pretvorivši se samo u tranzicijsko mjesto između većih gradova i mjesta.
U okolici Privlake mogu se naći razne podmorske špilje, arheološka nalazišta te raznovrstan i bogat morski život što je čini vrlo popularnom i među roniocima. Pojava podzemnoga reljefa, posljedica je tektonskih pomicanja, abrazije i erozije, koje su se dogodile prije nekoliko milijuna godina u doba kada su određeni dijelovi morskog dna još bili kopno ili obalno područje. Neravna područja morskoga dna stalno se smanjuju uslijed sedimentacije organskih otpadaka zemlje. Taj je proces spor, no stalan i zato vrlo interesantan roniocima i speleolozima. Prema zadnjim istraživanjima Zavoda za kakvoću voda, more u privlačkoj uvali ocjenjeno je najvišom ocjenom, a dvije plaže su označene plavom zastavom.

Položaj Privlake značajan je utoliko što se u njenoj blizini nalazi i Park prirode Velebit (50 km) i Nacionalni park Paklenica (30 km). Ljekovito crno blato, čini ovu lokaciju atraktivnom i ljudima sa zdravstvenim problemima poput astme, reume i artritisa. Za ljekovitost blata u Privlaci i okolici znali su još i stari Rimljani.
Turistička naselja Sabunike i Škrapavac sastavni su dio Privlake, smještena su izravno uz more, a sastavljena su od bungalova i vila sa sobama i apartmanima.
Privlaka je i poznato surfersko mjesto. Upravo su Sabunike, zbog povoljnog vjetra s Velebita, pored Bola na Braču najpoznatija surferska destinacija u našoj zemlji.

Sabunjari

Mukotrpnim radom i upornošću, osim ribara i težaka, u nedalekoj prošlosti isticali su se i privlački sabunjari. Bili su nadaleko poznati po vađenju pijeska iz mora kojeg su ručno, na ramenima, nosili do svojih brodova - leuta, gajeta, bracera te ga razvozili uzduž cijele obale. Njihovom zaslugom obnovljen je grad i Zadar nakon stradavanja u II svjetskom ratu. Danas osta pjesma autora Radoslava Surića kao sjećanje na njih.....

SABUNJARI

O SVEN' PRIČE ISPRIČANE
O SVIN' PISME ISPIVANE
A O NJIMA NI BESIDE
KA DA I' BILO NIJE.

SABUNJARI NJI' SU ZVALI
SABUNU SU ŽIVOT DALI
ŠKIP I BADILJ, KARAMACA
U SOLARE MORE BACA

ZORON PARTI OČI SNENE
RUKA TVRDA VESLO STEŽE
SOVA PUCA, MORE PINI
STAR JE LEUT, BURA DIMI

SUNCE PRŽI, SUZA SLANA
A SOL GRIZE, LJUTA RANA

KONKULANA ŠKINA PATI
CILI ŽIVOT MORE BATI.

SVIT SE MINJA NOSI SVOJE
TAKVI LJUDI VIŠE NEMA
ZAVEZANE SAD SU CIME
I NJIOVO PROĐE VRIME

Bunari

Po selu je rasijano dvanaest bunara. Bili su izvor i vode i života. Svjedočili su težačkom i ribarskom životu stanovnika, slušali su njihove priče i čuvali ljubavne tajne. Najpoznatiji je onaj imena Sokolar pokraj crkvice sv. Vida. Za njega se veže legenda o nesretnoj ljubavi, a spomenut je i u prvom hrvatskom romanu Planine pisca Petra Zoranića.
Uz njih se vezuju i različiti seoski običaji, pa tako i onaj o mladoj koja bi prvo jutro nakon udaje na bunar donijela kolač i jabuke. Kolač i nekoliko jabuka stavila bi na krunu bunara, a ostale jabuke ubacila bi u bunar. Seoski dječaci znali su čekati cijelu večer pokraj bunara kako bi prvi uzeli kolač, a žene koje bi tijekom dana došle na bunar, zagrabivši vodu, u svojim „sićevima“ pronašle bi i jabuku. Tada su znale da je u njihov zaselak došla nova mlada

Vinogradarstvo

Kroz povijest stanovništvo ovog kraja bavilo se i poljodjelstvom osobito vinogradarstvom. Klon maraštine koji se posebno izdvaja u području Privlake daje fenomenalne rezultate vina, postiže velike šećere i ima pristojne kiseline. Kao takav se pokazao zanimljiv za praćenje te je pod vodstvom Agronomskog fakulteta i Zadarske županije uključen u projekt Gospodarske evaluacija autohtonih sorti vinove loze na području Zadarske županije.
Plan je na području Privlake obilježiti najbolje trsove u pojedinim vinogradima i kao takve ih pratiti. Od njih će se praviti vino, nakon obavljenog istraživanja rezultati će se znanstveno obraditi i donijeti zaključak o perspektivi te sorte koja je zasigurno velika.

Kultura

U Privlaci među mnogim udrugama djeluju i Kulturno umjetničko društvo "Privlaka", ženska Klapa "Libar" te Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi. KUD Privlaka oko sebe okuplja svu povijesnu ostavštinu ovog kraja, dok ženska klapa Libar polučuje zapažene rezultate na svim značajnim susretima klapa u Republici Hrvatskoj. Pored spomenutih svakako valja napomenuti kako u Privlaci djeluju i brojne sportske udruge koje uglavnom nose tradicionalno ime ovog kraja "Sabunjar".

Legenda o zmiji

Jedan je zadarski nadbiskup, jašući na konju, prolazio Privlakom. Nije ni opazio da se u pjeskovitom tlu kriju zmije. Jedna je zmija otrovnica ugrizla nadbiskupova konja koji je, naglo se trznuvši, izbacio nadbiskupa iz sedla. Pavši na tlo i ozlijedivši se, nadbiskup je prokleo svaku zmiju otrovnicu na privlačkom tlu. Otada u Privlaci i nema zmija otrovnica. Znanstvenici pak tvrde kako zbog velikog broja podzemnih voda i pjeskovita tla u Privlaci nema zmija.