Općina Preko

OPĆINA PREKO prostire se na oko dvije trećine sjeverozapadnog djela otoka Ugljana, nastanjene otoke, Galevac (Školjić), Ošljak, Rivanj i Sestrunj te nenastanjene otočiće Tri Sestrice, Mali i Veliki Paranak i Idula.

Općina se sastoji od naseljenih mjesta na otoku Ugljanu: Preko, Poljana, Sutomišćica, Lukoran te Ugljan, kao i mjesta Ošljak, Rivanj i Sestrunj. Prema popisu stanovništva iz 2011. Godine općina Preko broji 3805 stanovnika, od čega u samom naselju Preko živi 1286 stanovnika.

Naselje Preko

Naselje Preko je prometno i administrativno središte otoka Ugljana sa starim dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom ladanjskih kuća patricijskih obitelji. Poznato je po atraktivnim plažama od kojih se posebno ističe Jaz, koji više od 10 godina nosi oznaku kvalitete Plava zastava.

Poljana

Poljana je pitomo mjesto u uvali koju s jedne strane omeđuje slikoviti poluotok Sv. Petar s istoimenom romaničkom crkvicom iz XIII. st. te nizovi kuća s druge strane.

Sutomišćica

Sutomišćica je smještena u velikoj zaštićenoj uvali gdje se nalazi i marina Olive Island koja je sigurno utočište mnogim nautičarima.

Mali i Veliki Lukoran

Mali i Veliki Lukoran slikovita su mjesta puna skrovitih uvala, koja su nekad bila ladanjska mjesta plemićkih obitelji iz Zadra.

Mjesto Ugljan

Mjesto Ugljan je prostorno najveće mjesto na otoku s dugogodišnjom turističkom tradicijom. Sa svojih devet zaseoka (Čeprljanda, Lučino Selo, Batalaža, Sušica, Gornje Selo, Muline, Guduće, Fortoština i Varoš) smjestio se na sjeverozapadnome dijelu otoka. Spomenici iz doba rane antike sačuvani su u Mulinama: Villa Rustica, kasno antički mauzolej, ostaci starokrščanske bazilike te Antički tijesak - monumentalni gospodarski objekt iz I. st. za preradu ulja, svjedoče o ranom boravku čovjeka na ovom prostoru.

Sv. Mihovil je tvrđava koja se nalazi na istoimenom brdu, 265 m nadmorske visine iznad mjesta Preko. Podigla ju je Mletačka Republika u XIII. stoljeću. Iako u ruševnom stanju, danas je omiljeno izletište otoka Ugljana s kojeg se pruža nezaboravan pogled na grad Zadar, zaleđe, 200 otoka zadarskog arhipelaga te na Nacionalni park Kornati.

Franjevački samostan sv. Jeronima, crkva sv. Kuzme i Damjana, sv. Hipolita, Svih Svetih, crkva sv. Petra, sv. Ivana, sv. Eufemije, crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, sv. Marija, sv. Lovre, bazilika sv. Ivana, samo su dio bogatog crkvenog nasljeđa kojeg ova općina čuva.

Najveća koncentracija dvomilenijskih stabala maslina na Jadranu nalazi se upravo na području općine Preko, točnije u mjestu Lukoran. Na jednom mjestu ih ima oko stotinjak. Općina Preko je u suradnji sa Zadarskom županijom te Agronomskim fakultetom iz Zagreba pokrenula postupak genetske identifikacije milenijskih maslina s ciljem identifikacije do sada neotkrivenih sorti maslina.

Među brojnim otočnim ljetnikovcima jedan od poznatijih svakako je onaj zadarske obitelji De Ponte iz XVII. st. u mjestu Mali Lukoran, gdje je po predaji, pjesnik Petar Preradović spjevao pjesmu“Zora puca", tiskanu u prvom broju časopisa “Zora dalmatinska” 1844. godine. Uz njega, među poznatije ljetnikovce spada i onaj u mjestu Sutomišćica kojeg je dao podignuti grof Marcantonio de Lantana 1686. godine kao venecijansku vilu s planiranim vrtom i uređenim okolišem s tipično baroknim vizurama. Ljetnikovac je imao važnu kulturnu i političku ulogu u životu vladajućih krugova Zadra, jer su se baš tamo do sredine XVIII. stoljeća obavljale svečane primopredaje dužnosti venecijanskih namjesnika, generalnih providura, za Dalmaciju i Albaniju.

Davne 1973. godine organiziran je prvi plivački maraton Preko - Zadar, jedan od najstarijih u RH. Na prvome maratonu bilo je 13 sudionika, a pobijedio je Tihomir Sabo. On je na slijedećem maratonu 1974. godine izveo veliki podvig i cijeloga ga preplivao delfinovim stilom. Na istom je maratonu tada prvi put kanal preplivala i jedna žena, bila je to Mirjana Grzunov. Godine 1978. prvi je put plivao i pobjedio tada 14-godišnji Velimir Šušak Taci, koji je poslije toga slavio još osam puta, te je s devet pobjeda najuspješniji u povijesti maratona.

U općini Preko djeluju brojne udruge, prvenstveno kulturno - umjetničke koje mahom njeguju izvornu otočnu tradiciju. Aktivno je i nekoliko sportskih klubova, umirovljeničkih udruga, aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi te dobrovoljna vatrogasna društva.

Psihijatrijska bolnica Ugljan zdravstvena je ustanova koja ima vrlo bogato iskustvo i tradiciju u provođenju zdravstvene zaštite psihičkog zdravlja ljudi. U liječenju pacijenata primjenjuju se široka paleta terapija: psihofarmakoterapije, preko individualne i grupne psihoterapije te socioterapije u užem i širem smislu do radno okupacionih tehnika. Krajnji cilj predstavlja resocijalizacija bolesnika, na radno mjesto i u društvu kao aktivnog, ravnopravnog i kompetativnog člana. Bolnica je osnovana 01. rujna 1955. godine, utemeljila ju je Bolnica za duševne bolesti Vrapče, obzirom da su tadašnje bolnice u RH bile prenapučene.

U općini Preko svakako treba posjetiti:

Galevac (Školjić)

Galevac (Školjić) - idiličan otočić sa samostanom franjevaca trećeredaca iz XV. st. udaljen je svega 85 metara od mjesta Preka. S opsegom od 650 m te površinom od 30.000 m2 spada u manje otočiće zadarskog arhipelaga.

Franjevci trećeredci na Školjiću djeluju od 1446. godine. Taj otočić dobili su od zadarskog plemića Milanje, a posjed im je 1454. godine potvrdio papa Nikola V. Samostan je u prošlosti nekoliko puta bio pretvoren u lazaret, pa su se redovnici pod cijenu vlastitog života brinuli za oboljele od kuge. U samostanu je u prvoj polovici XX. st. djelovala i gimnazija s pravom javnosti u kojoj su se školovali mnogi redovnici, ali i ostali hrvatski intelektualci različitih zvanja i zanimanja. Danas je samostan obnovljen i služi održavanju duhovnih vježbi, školi hrvatskog jezika za djecu iseljenika te odmoru.

U ovom samostanu ostatci su poznate hrvatske tiskare iz Zadra koja je tiskala hrvatski domoljubni tisak. Nakon I. svjetskog rata, kada je Zadar pripao Italiji, nastupili su teški dani za hrvatske domoljube u Zadru. Pravaš i hrvatski preporoditelj don Ivo Prodan bio je prisiljen prebaciti svoju tiskaru u Preko na otok Ugljan, odakle je i dalje djelovao svojim radom. Naposljetku je 1930. godine tiskaru prodao franjevcima ovog samostana. Tiskara je radila još desetljećima. Tijekom II. svjetskog rata partizani su je uništili, a njezine ostatke i danas pomno čuvaju fratri glagoljaši na otočiću Galevcu.

Otok Ošljak

Otok Ošljak s površinom od 0,34 km2 i najvišim vrhom od 89 m najmanji je stalno naseljeni otok na Jadranu. Udaljen samo pola nautičke milje od Preka primjer je tradicionalne mediteranske arhitekture u kojem se nalazi stara ribarska lučica s crkvicom Sv. Marije iz VI. stoljeća. Pješačka staza oko otoka duga je 2 km, a prolazi uz svjetionik i ostatke nekadašnjih vjetrenjača iz XVI. Stoljeća. Na otoku je u najvećoj mjeri zastupljeno obiteljsko prezime Valčić. Godine 1985. ovaj otočić proglašen je park šumom.

Otok Rivanj

Otok Rivanj ima površinu 4,4 km2. Ovaj mali otok pomoraca s istoimenim naseljem u unutrašnjosti otoka, obrastao je makijom. Smješten je između susjednih otoka Ugljana i Sestrunja s kojim stoljećima dijeli i župnu crkvu. Sjeverozapadno od Rivnja nalaze se i otočići Tri sestrice sa svjetionikom, a sjeveroistočno je otočić Jidula.

Prema predaji, sadašnje naselje osnovali su početkom XVI. stoljeća, doseljenici s otoka Ugljana. Na otoku se nalaze samo dva obiteljska prezimena Radulić i Fatović.

Mala kapelica Sv. Jelene nalazi se na vrhu brda s kojeg se pruža prelijep pogled na Zadar i njegovo zaleđe.

Otok Sestrunj

Otok Sestrunj sa svojom površinom od 15 km2 i razvedenom obalom s tri duboka zaljeva, prava je oaza mira i tišine. On spada među manje otoke zadarskog otočja. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja. Zbog povoljnih dubina u okolnim kanalima i prolazima, neposredno uz otok, vode važni pomorski putevi. U naselju postoje dvije crkve, sv. Petra iz XVI st. i Gospe od Zdravlja iz XVII st.

Maslinarstvo

Najveća koncentracija dvomilenijskih stabala maslina na Jadranu nalazi se upravo na području općine Preko, točnije u mjestu Lukoran. Na jednom mjestu ih ima čak stotinjak.  Općina Preko u suradnji sa Zadarskom županijom te Agronomskim fakultetom iz Zagreba pokrenut će postupak genetske identifikacije milenijskih maslina s ciljem identifikacije do sada neotkrivenih sorti maslina.

Mjesto Poljana poznata po svojoj sorti masline, ta sorta zove se puljka, a u Sutomišćici i Malom Lukoranu raste sorta oštrica. Ta sorta daje preko 200 kg maslina po stablu. Procjenjuje se kako u samom mjestu Preko raste oko 100.000 stabala maslina, od čega se obrađuje svega 40 – ak %.