Općina Kali
Općina Kali smještena je na središnjem dijelu otoka Ugljana. Općinu čini mjesto Kali u kojem prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 1.638 stanovnika. Kali su najveće mjesto na zadarskim otocima. Staru jezgru mjesta čini naselje okrenuto prema Zadru, dok se noviji dio mjesta pruža prema uvali Mala Lamjana okrenutoj prema Kornatima. Gospodarski je važna i uvala Vela Lamjana u kojoj se nalazi istoimena ribarska luka i gospodarska zona.
Stanovništvo pretežno živi od ribarstva koje u ovom mjestu ima veoma dugu tradiciju. Razvijena je i marikultura (kavezni uzgoj tuna i bijele ribe) te prerada plave ribe. Ostale važne gospodarske djelatnosti su poljoprivreda i turizam.
Naselje Kali prvi put se spominje u dokumentu iz 1299. godine, ali kontinuitet življenja na ovom prostoru postoji još od prapovjesti i antike, dokaz su tome i arheološki nalazi na brdu Orjak iznad Kali.
Prema narodnoj predaji preci današnjih stanovnika Kali došli su iz Ravnih kotara bježeći pred Turcima. S tom tradicijom Kaljani vežu svoje posjede (ponajviše vinograde) u zadarskom zaleđu od Zadra do Smiljčića. Kaljani su u ravnokotarskim vinogradima imali oko 500.000 čokota. Tako je bilo sve do II. svjetskog rata nakon kojega se zemlja postupno zapušta.
Zahvaljujući relativno dobroj gospodarskoj situaciji, opadanje stanovnika nije toliko izraženo kao na udaljenijim zadarskim otocima, pa Kali i danas predstavljaju vitalno i perspektivno otočno mjesto.
Svakako treba istaknuti:
Ribarstvo
Nakon višestoljetnog iskustva u malom ribolovu, Kaljani su 20-ih godina prošlog stoljeća počeli prelaziti na veće ribarske brodove, 60-ih godina počinju s tunolovom na Pacifiku, a danas u Kalima postoji dobro opremljena ribarska flota. Posljednjih godina stara ribarska flota, koja se sastojala uglavnom od drvenih brodova, obnovljena je kupovinom i gradnjom modernih čeličnih brodova, pa se današnja ribarska flota sastoji od 30-ak većih ribarskih brodova dužine od 20 do 40 metara. Ribari su okupljeni u dvije ribarske zadruge: Omega 3 i Sloga koja u Kalima ima i pogon za preradu plave ribe.
Marikultura
Na području ove općine. osamdesetih godina, pored ribarstva počinje i razvoj marikulture Tvrtka Cenmar (današnji Cromaris) u kaljskoj uvali Mala Lamjana tih godina otvora ribogojilište i pokreće kavezni uzgoj bijele ribe (brancina i orade). Današnji Cromaris, koji se nalazi u sastavu Adris grupe, nastavlja velika ulaganja u modernizaciju ribogojilišta i značajno povećanje kapaciteta uzgoja.
Devedesetih godina hrvatski iseljenici iz Australije, prvi u Hrvatskoj, pokrenuli su kavezni uzgoj tuna preko tvrke Kali Tuna. Kako se uzgoj tuna pokazao veoma unosnim, nastavio se razvijati dodatnim povećanjem kapaciteta. U međuvremenu su u Dalmaciji pokrenute i druge tvrtke za uzgoj tuna s kojima kaljski ribari surađuju kao kooperanti. Danas Kali Tuna ima modernu hladnjaču i servis opreme u uvali Vela Lamnjana, a kavezi s tunama nalaze se na zapadnoj, nenaseljenoj strani otoka Ugljana.
Maslinarstvo
Skoro čitavo nenaseljeno područje općine Kali prekriveno je stoljetnim maslinicima koji broje oko 180.000 stabala, od čega se danas obrađuje svega trećina. Za rodne godine urod donese do 10 vagona ulja, a masline se prerađuju u kaljskoj uljari, jednoj od najvećih na zadarskim otocima. Na Podorjaku u Kalima se nalazi stari crkveni maslinik kojeg je Poljoprivredna zadruga "Maslina" iz Kali dobila u najam na trideset godina i gdje kaljski maslinari na površini od dva hektara planiraju u život vratiti stari zapušteni crkveni maslinik.
Kualjske ribarske noći - Tunuara
Kali i njegovi ljudi od davnina duboko su vezani uz ribe i ribanje, a razvojem turizma i turističke ponude oni su spojili oboje. Pored niza drugih fešti i ribarskih noći, ova fešta je najupečatljivija ribarska noć koja se održava svake godine početkom kolovoza sa vrlo bogatim programom.
Kualjski govor
Kaljane diči još jedna specifičnost, a to je njihov kualjski govor koji se u moru čakavskih dijalekata istiće svojim prepoznatljivim ritmom i intonacijom, ali nadasve svojim autentičnim vokalskim sustavom. Kualjski govor je temperamentan te ponekad podsjeća na viku ili svađu, a sadrži gotovo 3500 riječi. Nažalost, odlaskom mladih iz mjesta lagano se gubi iz upotrebe.
Župa
Od 1623. godine Kali su samostalna župa. U ovoj župi je glagoljica najduže ostala u uporabi u crkvenim knjigama, čak do 1873. godine. U knjizi dr. Jerka Bezića “Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području" nalazi se cjelovita notna transkripcija Glagoljaške pučke pjevane mise, snimljene u Kalima 10. kolovoza 1963. godine. U crkvi se i danas prigodimice pjeva na tom starom napjevu. Među značajnijim crkvama je svakako crkva sv. Lovre. Prvi put se spominje 1300. godine u jednoj oporuci u kojoj se spominje posjed na području crkve sv. Lovre u Kalima. Današnja crkva je na temeljima starije utemeljena pa “prenovljena” 1698. godine.