GRAD NIN
U sastav Grada Nina nalazi se 6 naselja i to redom: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Nina živi 2.744 stanovnika, a od toga u samom Ninu 1.132 stanovnika.
Na malenom otočiću nalazi se starogradska jezgra gradića Nina koja je s kopnom povezana s dva kamena mosta. Nin je najstariji hrvatski kraljevski grad. Među brojnim znamenitostima u njemu se nalazi najmanja katedrala na svijetu, krunidbena crkva Sv. Nikole i neke među najlijepšim plažama u našoj zemlji.
Nin ima 3000 godina dugu povijest. Osnovali su ga Liburni u IX. stoljeću pr.n.e. pod nazivom Aenona i upravo se ovdje zahvaljujući arheološkim iskopinama može pratiti razvitak liburnske kulture. Za vrijeme rimske vladavine Nin je bio važan municipij i pomorska luka. Sagrađena je velika luka smještena na području današnjeg Turističkog naselja Zaton. Najznačajniji kompleks iz rimskog doba je forum s kapitolijem. Tu se nalazio monumentalni hram koji je bio jedan od najvećih na našim prostorima. Nin je u to doba bio veoma razvijen, a u prilog tome govori i podatak kako je Nin u rimskom vremenu imao vodovod, a pretpostavlja se da je imao i terme i amfiteatar.
Nin je nekoliko puta stradavao pa se iznova gradio, a potpuno je razoren 1646. godine kada je žrtvovan kako bi spasila tadašnja tvrđava Zadar pred turskim osvajanjima. No kao u uvijek bio je to i novi početak.
Ono što Nin najviše povijesno određuje jest to da je bio prvo političko, vjersko i kulturno središte srednjovjekovne Hrvatske. On je najstariji hrvatski kraljevski grad, prijestolnica hrvatskih vladara: knezova Višeslava, Trpimira i Branimira, kraljeva Tomislava, Petra Krešimira IV., Zvonimira, knezova Šubića Bribirskih i drugih. Nin je bio biskupija od IX do XIX. st. Ninski biskupi značajni su za hrvatsku crkvu, među kojima je najistaknutiji Grgur Ninski, borac za očuvanje hrvatskog narodnog pisma glagoljice.
Ninska sol
Od prapovijesti i antike razvoj ovoga kraja usko je vezan uz proizvodnju soli u Ninu. Od tog prirodnog dara živi se i danas. Tehnologija proizvodnje soli koristi prirodne prednosti ovog područja: veliki broj sunčanih dana, pogodan vjetar s Velebita i povećana koncentracija prirodnog joda zbog alge petule.
U Solani Nin sol se proizvodi tradicionalno i u suživotu s prirodom već 1500 godina. Ninski je cvijet soli ekološka sol, brana ljudskom rukom. Ona je izvorna morska sol vrhunske kvalitete što omogućava optimalnu apsorpciju i iskoristivost njenih minerala u čovjekovu organizmu.
Muzej soli i suvenirnica atrakcija su Solane Nin, a pažnju privlače svojim brojnim eksponatima koji su se koristili, a dijelom se i danas koriste u tradicionalnoj proizvodnji i prikupljanju soli. Alati za sakupljanje soli uz neizostavnu ljudsku ruku, važni su simboli ove solane.
Grgur Ninski
Brončani kip Grgura Ninskog, djelo je hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a nalazi se u Ninu pokraj crkve sv. Anselma. Kipovi Grgura Ninskog osim u Ninu nalaze se u Varaždinu i Splitu.
Prema predaji, dodirnete li palac kipa Grgura Ninskog sreća vam je zajamčena.
Biskup Grgur Ninski, bio je glavni zagovornik staroslavenskog jezika, pisma glagoljice i glagoljaškoga bogoslužja. U Ninu je stolovao od 900. do 929. godine. 925. godine kada se Tomislav proglašava kraljem, biskup Grgur Ninski imao je vodeću crkvenu vlast u državi. Bio je na čelu Ninske crkve, što je u to doba značilo da je i na čelu cijele Hrvatske crkve. No već 928. godine na II. crkvenom saboru priznata je crkvena vlast splitskom nadbiskupu za čitavu Hrvatsku i Dalmaciju pa tako Ninska biskupija biva ukinuta. Biskupu Grguru predana je Skradinska biskupija. Crkveni sabori zabranili su da se zaređuju oni svećenici koji su se u bogoslužju služili staroslavenskim jezikom, a liturgijski jezik postao je latinski. Budući da je svećenika koji su znali latinski jezik bilo vrlo malo, to se zapadno bogoslužje na crkvenoslavenskom jeziku hrvatskog obilježja unatoč zabranama ipak sačuvalo. Zajedno s njime sačuvalo se hrvatsko narodno pismo glagoljica, tako da je oboje postalo i dio naše narodne kulture. U srednjem vijeku zamijenio ga je hrvatski jezik u književnosti, a kasnije i u crkvenim obredima. Grgur Ninski je tako postao je simbol ponosa.
Petar Zoranić
Petar Zoranić je upravo u Ninu 1536. godine napisao prvi hrvatski roman Planine. Pjesnik je rođen 1508. godine, a najranijiv podatak o njegovom životu potječe iz 1531. godine kada se spominje kao je bio plaćeni ninski notar, pravnik i sudski pisar. Iz tih podataka može se zaključiti kako je završio studij pravnih znanosti. Nije poznato koliko je živio, a zna se da je umro prije 1569. godine kada su u Veneciji tiskane Planine. Upravo je ovaj pjesnik zaslužan da je Zadar, uz Hvar, Korčulu, Split i Dubrovnik, postao jednim od važnih središta hrvatske renesanse umjetnosti.
Obilježavajući 500. obljetnicu njegova rođenja u Ninu je 2008. godine uređen spomen park.
Sakralna umjetnost
Crkva Sv. Križa, poznata kao najmanja katedrala na svijetu, najvredniji je sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva. Izgrađena je u IX. stoljeću i pripada razdoblju ranog kršćanstva. Ona je jedini sakralni objekt u Ninu koji je ostao nedirnut od njegova građenja. Dugačka je 7,80 m, široka 7,60 m, visoka 8,20 m, a debljina njezinih zidova je 57 cm. Izgrađena je na ostacima antičkih kuća čiji su ostaci i danas vidljivi. U doba hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora. Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija).
Župnu crkva Sv. Anselma, smještenu u središtu Nina, za vrijeme hrvatskih narodnih vladara, bila je ninska katedrala. Izgrađena je u VI. st., a obnovljena je 1070. godine za vrijeme kralja Zvonimira. Više puta je stradavala no današnji izgled poprima u XVIII. stoljeću.
Jednobrodna crkva s romaničko-gotskim karakteristikama, Sv. Ambroza potjeće iz XIII.stoljeća. Nalazi se u blizini Gornjih gradskih vrata, na mjestu nekadašnjeg benediktinskog samostana Sv. Ambroza čija se izvorna gradnja spominje još 941. Godine. Današnji izgled crkva je dobila 1992. godine.
Jedan od najvažnijih sakralnih spomenika svakako je i krstionica kneza Višeslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. godine. Ta šesterostrana kamena posuda svjedoči o vremenu pokrštavanja Hrvata. Njezina replika izložena je u Muzeju ninskih starina dok se original nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Uz rub krstionice nalazi se natpis: „Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegove štićenike“. Na krstionicu je uklesan i križ koji predstavlja simboli uskrsnuća.
Brod Condura Croatica
U povijesnu priču o Ninu utkana je i duga pomorska tradicija te prepoznatljivi brodovi Condura Croatica.
Spomenuti brodovi pronađeni su na ulazu u ninsku luku 1966. godine. Plovili su krajem XI. i početkom XII. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo na njih mislio car Konstantin Porfirogenet u X. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Njihova je dužina od 7 do 8 metara, uski su i građeni s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Koristili su se kao brzi brodovi na vesla, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se i četvrtasto jedro. Prepostavlja se kako su ovi brodovi napravljeni i plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira.
Original pronađene Condure Croatice danas se nalazi u posebnom paviljonu Muzeja ninskih starina, a jedna replika može se vidjeti u moru pokraj Donjeg gradskog mosta.
Novo Cromarisovo mrjestilište
U Ninu je u rujnu 2015. godine otvoreno novoizgrađeno Cromarisovo mrjestilište ribe. Cromaris s proizvodnjom od 6.000 tona spada među deset najvećih proizvođača orada i brancina u Europi, a više od 70 posto svojih prihoda Cromaris ostvaruje na tržištima EU. U samo nekoliko godina proizvodnja je upeterostručena, s ambicioznim planom da 2018. godine dostigne proizvodnju od 10.000 tona visokokvalitetne bijele ribe. Daljnjem razvoju zasigurno će pridonijeti i novoizgrađeno mrjestilište koje će značajno sniziti troškove proizvodnje, skratiti uzgojni ciklus i povećati kvalitetu mrijesta. U sklopu ove investicije modernizirat će se pogon za predrast ribe u Maloj Lamjani te će se investirati u bazene za dohranjivanje riblje mlađi. Cijelo postrojenje je visoko automatizirano. U novom mrjestilištu izgrađena je i eksperimentalna stanica koja će omogućiti istraživanje novih uzgojnih vrsta.
Otvaranjem mrjestilišta u Ninu, Cromaris dodatno povećava svoju konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu kvalitetne bijele ribe.
Plaže i ljekovito blato
Jedan od zaštitnih znakova Nina su svakako njegove plaže. Ukupna dužina ninskih plaža je 8000 metara. Najdulja i najpoznatija među njima je Kraljičina plaža. Uz tu se pješćanu plažu vezuje i legenda. Suprugu prvog hrvatskog kralja Tomislava, posebno je privukla njezina ljepota pa ju je kraljevska obitelj, kad god bi službeno dolazila u Nin, posjećivala. Otuda i potjeće ime plaži do koje vodi desetak metara dugi plićak. Atraktivne su i druge ninske plaže kao što su Ždrijac, Prodorica, Bilotinjak i Zaton Holiday Resort.
Među najvrijednijim darovima prirode ovog područja svakako je i ljekovito blato koje se nalazi u blizini Kraljičine plaže. Ninsko blato se koristilo još u rimsko doba. O tome svjedoče „tegule“ okrugle cigle koje su u termama služile za prenošenje toplog zraka, a danas se nalaze u Muzeju ninskih starina.
Zaštićen biljni i životinjski svijet
I stručnjaci i gosti se slažu kako je cjelovito područje Nina i okolice jedinstveni je krajobraz rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Prostor je to od iznimne vrijednosti i treba ga očuvati. Očuvanje prirode provodi se po kriterijima NATURA 2000.
Močvarna staništa su važna za opstanak ugroženih i rijetkih vrsta, osobito ptica. Ovdje ih obitava preko 250 vrsta. Od ptica močvarica najpoznatije su: autohtona vlastelica, morski kulik, mala bijela čaplja i vodomar.
Park solana Nin prirodno je stanište raznolikom biljnom i životinjskom svijetu. U jako slanoj vodi živi riba obrvan koja može živjeti u slanoj i slatkoj vodi. Račić slaništar je izvanredno prilagođen životu u iznimno slanoj vodi, ali i preživljavanju suše.
Zaton
Zaton je mjesto koje se nalazi u sastavu grada Nina, a predstavlja spoj dalmatinske arhitekture, mediteranske klime, lijepe prirode, bogate kulturno povijesne baštine te živahne turističke svakodnevnice. Smješten je između dvaju povijesnih gradova Nina i Zadra. Početci života i kulture uz ovo mjesto vezuju se još od brončanog doba, no na današnjem mjestu Zaton se postupno počeo razvijati od kraja XVII stoljeća.
Jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog mjesta svakako je crkvica Sv. Nikole koja se nalazi u polju Prahulje. To je jedini sačuvani primjerak ranoromaničke arhitekture takvog oblika u Dalmaciji koji potječe iz XI – XII stoljeća. Crkvica Sv. Nikole dugačka je svega 5,90 m, široka je 5,70 m, visoka je 6 m, a njezini zidovi debljine su 50 cm. Zbog opasnosti od Turaka na crkvicu je u XVI. - XVII. stoljeću nadograđeno i obrambeno krunište koje je u to doba služilo kao izvidnica. Prema narodnoj predaji, svaki okrunjeni vladar u Ninu dojahao je do ove crkvice i tu se predstavio svom narodu.
Svakako treba izdvojiti i crkvu Sv. Andrije, vrijedan objekt ranokršćanskog vremena. Ova crkva potječe iz VI. stoljeća, a s različitim preinakama ostala je u funkciji sve do XVI. stoljeća kada je porušena.
U ovom mjestu je i Hanibal Cirysagus 1593. godine dao sagraditi kulu Kaštelinu. To je jedna od tri kule koje su Mlečani podigli kako bi obranili Nin od napada Turaka.
Brod Serilia liburnica, najznačajniji podmorski nalaz, otkriven je upravo u antičkoj luci Aenone u Zatonu, a datira iz sredine I. stoljeća. U Muzeju ninskih starina su uz kopiju dijela spomenutog broda izloženi i različiti ostaci brodske opreme kao što su koloturnici, klinovi za natezanje jedara i dijelovi samog jedra. U dnu luke pronađena je i veća količina keramičkog i staklenog posuđa kao i novčića i nakita.
Zaton Holiday Resort, jedno je od najvećih turističkih naselja u Republici Hrvatskoj, a sastoji se od velikog i u cijelosti obnovljenog kampa smještenog usred prirodne borove šume. Pored kampa nalazi se i apartmansko naselje sa sportskim centrom. Čestice su opskrbljene svim dodatnim sadržajima. Atraktivni bazeni za odrasle i djecu te izvrsno organizirane zabavne aktivnosti čine ga istinskim obiteljskim rajem. Plaža u Zatonu proteže se na 1,5 km dužine i ima Plavu zastavu koja simbolizira kvalitetu usluge i čistoću mora. Posebno je prilagođena djeci i neplivačima, a ulaz na dio plaže koji pripada samom turističkom naselju Zaton dodatno se naplaćuje. Uz sve spomenuto, turističko naselje može se pohvaliti i vrlo bogatom ugostiteljskom ponudom.
Farma Dar-Mar
Na obiteljskom imanju gospodina Damira Štuline u Poljica - Brigu, mjestu koje se nalazi u sastavu grada Nina, dom su pronašle mnoge domaće životinje. Pored magaraca koji su najbrojniji, tu se mogu pronaći ovce, konji i različita perad. Glavna djelatnost ove farme je proizvodnja magarećeg mlijeka zaštićenih domaćih pasmina od kojih je najvažniji primorsko-dinarski magarac.
Pojava poljoprivredne mehanizacije u potpunosti je potisnula magarce koji su nekad bili potreba svake seoske obitelji. No vrijeme je pokazalo kako je magareće mlijeko vrlo dobro u liječenju hripavca i asme, adekvatna je zamjena za majčino mlijeko te vrlo vrijedan čimbenik u oporavku organizma od težih bolesti.